U današnje vrijeme, kada se sve više raspravlja o zdravoj prehrani i održivom razvoju, sezonska hrana postaje sve popularnija među potrošačima. U gradu kao što je Velika Gorica, gdje se poljoprivreda i lokalna proizvodnja hrane razvijaju, sezonski proizvodi nude ne samo svježinu, već i mogućnost da podržimo lokalne proizvođače i smanjimo ekološki otisak.
Sezonska hrana se odnosi na namirnice koje su dostupne u određenom godišnjem dobu. U proljeće, možemo uživati u šparogama, jagodama i mladom krumpiru, dok ljeti biramo rajčice, lubenice i razno povrće. Jesen donosi jabuke, kruške i bundeve, a zima nam nudi ciklu, kupus i agrume. Kroz cijelu godinu, sezonski plodovi su ne samo svježiji, već i bogatiji hranjivim tvarima, a često su i jeftiniji.
Jedan od glavnih razloga zašto se preporučuje konzumacija sezonske hrane je njezina svježina. Kada jedemo voće i povrće koje je ubrano u svom prirodnom razdoblju zrelosti, možemo biti sigurni da su zadržali većinu svojih hranjivih tvari. Na primjer, rajčice koje su ubrane u ljetnim mjesecima imaju daleko bolji okus i nutritivne vrijednosti od onih koje su uvežene iz dalekih zemalja tijekom zime.
Uz to, sezonska hrana često dolazi iz lokalnih izvora, što znači da je put do našeg stola znatno kraći. Ovaj lokalni pristup ne samo da smanjuje emisije CO2 uzrokovane transportom, već također podržava lokalne farmere i gospodarstva. Na taj način, kupnjom sezonske hrane, doprinosimo održivom razvoju naše zajednice.
Osim ekoloških i ekonomskih prednosti, sezonska hrana također nudi raznolikost u našoj prehrani. Kako se godišnja doba mijenjaju, tako se mijenjaju i namirnice koje su nam dostupne. Ovo nas potiče da eksperimentiramo s novim receptima i okusima, a također može pomoći u održavanju uravnotežene prehrane. Na primjer, u jesen možemo pripremati razne juhe i variva s bundevom, dok ljeti možemo pripremati svježe salate s rajčicama i krastavcima.
U Velikoj Gorici, postoji nekoliko lokalnih tržnica i prodavača koji nude sezonsku hranu. Posjetom ovim tržnicama, možemo pronaći svježe plodove, povrće, meso, mliječne proizvode i druge lokalne specijalitete. Cijene sezonskih proizvoda su često niže od cijena u supermarketima, posebno kada su u punom sezonskom rodu. Na primjer, cijena kilograma jagoda u svibnju može biti oko 3-4 eura, dok u prosincu, kada su uvežene, može porasti na 7-8 eura.
Osim tržnica, mnogi restorani u Velikoj Gorici također se okreću sezonskoj hrani. Kroz suradnju s lokalnim farmerima, chefovi mogu stvoriti jelovnike koji odražavaju godišnje doba i nude gostima jedinstveno kulinarsko iskustvo. Ovakvi restorani često ističu svoje sezonske specijalitete na jelovnicima, a gosti mogu uživati u svježim i kreativnim jelima koja koriste najbolje što lokalna poljoprivreda može ponuditi.
U konačnici, sezonska hrana nije samo trend, već način života koji može imati pozitivan utjecaj na naše zdravlje, okoliš i lokalnu ekonomiju. Kroz konzumaciju svježih, lokalnih i sezonskih namirnica, ne samo da poboljšavamo vlastitu prehranu, već i pridonosimo održivosti našeg planeta. U Velikoj Gorici, postoji mnogo načina kako se možemo uključiti u ovu praksu, bilo kroz posjete lokalnim tržnicama, restoranu ili čak kroz vlastitu vrtlarstvo. Dakle, sljedeći put kada budete u trgovini ili na tržnici, razmislite o sezonskoj hrani i svim prednostima koje ona donosi.
